Plan razvoja istraživačke i stručne djelatnosti
Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu
2010. - 2012.

1. Uvod

Ovaj dokument predstavlja plan razvoja istraživačke i stručne djelatnosti Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu u razdoblju od 2010. do 2012., koji se zasniva na Istraživačkoj strategiji Sveučilišta u Zagrebu 2008. - 2013.

Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) Sveučilišta u Zagrebu nedvojbeno je vodeća istraživačka i nastavna institucija u Republici Hrvatskoj u području elektrotehnike, računarstva i informacijsko-komunikacijskih tehnologija (ICT). U svojoj 90-godišnjoj djelatnosti (1919. - 1956. kao Elektrotehnički odjel Tehničkog fakulteta, 1956. - 1994. kao Elektrotehnički fakultet i od 1994. pod sadašnjim imenom) FER je dao iznimno vrijedan doprinos razvoju hrvatske industrije u području svoga djelovanja, ponajprije obrazujući visokokvalitetne i svestrane diplomirane inženjere, ali i izvođenjem razvojno-istraživačkih i stručnih projekata za hrvatsko gospodarstvo.

U razdoblju od 2010. do 2012. godine sveukupna djelatnost Fakulteta usmjeravat će se prema visokim razinama nastavnih, istraživačkih i stručnih postignuća te stvaranju potrebnog institucionalnog okvira za ta postignuća, vodeći računa o aktualnim okolnostima u kojima Fakultet djeluje. Pod institucionalnim okvirom poglavito se podrazumijeva briga za razvoj ljudskih resursa i učinkovita organizacija svih službi Fakulteta. Samo usklađen, osmišljen i integriran razvoj (1) nastavne djelatnosti, (2) istraživačke i stručne djelatnosti, (3) ljudskih resursa i (4) organizacijskog ustroja jamče dugoročno vodeću poziciju FER-a u Republici Hrvatskoj te konkurentnost, a ujedno i partnerski odnos, sa srodnim fakultetima u okruženju (srednja Europa) i u europskom istraživačkom i obrazovnom prostoru (ERA i EHEA).

Istraživačka djelatnost u temeljima je svakog istraživačkog sveučilišta i fakulteta, a FER se opredijelio biti istraživačkim fakultetom. FER to jednostavno mora biti u punom značenju te riječi, poglavito zbog svojega položaja i ugleda u hrvatskome društvu i zbog odgovornosti koju ima za razvoj visokotehnoloških proizvoda i na njima zasnovanih tvrtki. FER mora trajno biti svojevrsni generator novih znanstvenih ideja i spoznaja koje će prenositi u hrvatsko gospodarstvo na različite načine. Najneposredniji je način prenošenja tih ideja i spoznaja kroz nastavni proces, obrazovanjem magistara struke i doktora znanosti. Jednako su važni i načini kroz licenciranje znanstvenih postignuća i inovacija te kroz izravne istraživačko-razvojne i visokostručne projekte za gospodarstvo.

S obzirom na okvire u kojima djeluje, FER je već danas stasao u prepoznatljivu istraživačku instituciju. FER ima istraživačke kapacitete i za značajno veća znanstvena i stručna postignuća, ali kako bi se to postiglo treba jasno definirati smjernice znanstvene djelatnosti, optimalno upravljati istraživačkim kapacitetima te usustaviti stručnu djelatnost.

2. Smjernice istraživačke djelatnosti

Glavne smjernice istraživačke djelatnosti FER-a jesu:

• Prioritetni pravci znanstvenih istraživanja na FER-u - Prioritetna strateška područja koja će FER razvijati te poticati interdisciplinarne istraživačke programe u tim područjima koji bi povezivali više fakultetskih zavoda, a po potrebi i partnere izvan Fakulteta, su sljedeća:

• Partnerstvo s gospodarstvom - Partnerstvo s nacionalnim gospodarstvom treba služiti uspostavljanju čvrstih međusobnih veza na obostranu korist. Partnerstvo se može ostvarivati na različite načine. Primjerice, zajednički projekti na razvoju proizvoda ili usluga, prodaja licenci razvijenih proizvoda, osnivanje zajedničkih tvrtki za specifične proizvode ili usluge, specijalistički studiji i nastavni angažman eksperata iz gospodarstva. Posebni napori uložit će se u to da gospodarski subjekti financiraju znanstvene novake koji bi se nakon doktoriranja uposlili kod njih i na taj način dalje jačali partnerstvo s Fakultetom. Nadalje, treba imati na umu da se struktura privrede u Hrvatskoj značajno promijenila u zadnjih 20-ak godina jer su nekadašnji veliki industrijski sustavi nestali ili su se značajno smanjili, a bit će sve teže ugovarati istraživačko-razvojne projekte i za državne tvrtke. Istodobno, sve je više malih i srednjih tvrtki koje imaju slabije financijske mogućnost za ulaganja u razvojno-istraživačke projekte, ali su fleksibilnije i otvorenije za suradnju. Djelovat će se na prilagodbi modela suradnje s gospodarstvom, a jedan od putova je i partnerstvo s takvim tvrtkama u EU projektima.

• Međunarodna suradnja na području istraživačke i stručne djelatnosti - Državna ulaganja u znanost daleko su ispod planiranih i nije realno očekivati da će se ta ulaganja povećati, barem u narednih nekoliko godina. Za održanje postojeće razine istraživačke djelatnosti, a pogotovo za njezino podizanje, nužno je pojačati angažman na međunarodnim projektima, poglavito EU FP projektima.

3. Upravljanje istraživačkim kapacitetima Fakulteta

Istraživačke kapacitete FER-a ponajprije čine njegovi djelatnici o kojima treba voditi sustavnu brigu i omogućiti im što poticajnije uvjete za istraživački rad. U tome smislu provodit će se sljedeće aktivnosti:

• Znanstveno-nastavno osoblje - Poticat će se istraživačka produktivnost, transfer tehnologije u gospodarstvo, inovacije te aktivnosti na pripremi prijedloga projekata za nacionalne i međunarodne istraživačke i razvojne projekte. FER mora poduzeti sve da njegovi nastavnici imaju dovoljno vremena za znanstveni i mentorski rad, za prijavljivanje projekata, za međunarodnu suradnju i za kvalitetnu pripremu nastave. Pod tim se podrazumijeva: (1) značajno smanjenje administrativnih i birokratskih obveza, što će se postići učinkovitom organizacijom koja će staviti u funkciju sve službe Fakulteta; (2) smanjenje broja predmeta na preddiplomskom i diplomskom studiju, o čemu će se voditi računa u reviziji nastavnoga plana i programa FER2.

• Znanstveni novaci - Poticat će se stvaranje uvjeta za učinkovitiji rad znanstvenih novaka, bez obzira na izvore njihova financiranja te za otvaranje perspektive razvoja njihovih karijera nakon doktoriranja. Imajući u vidu dugoročniji znanstveni razvoj Fakulteta, FER će podržavati odlazak mladih suradnika na znanstvena usavršavanja i doktorate u prestižne svjetske centre, vodeći računa da se njihova usavršavanja uklapaju u naprijed navedena strateška prioritetna područja. Ti bi stručnjaci po povratku mogli biti pokretačka snaga novih visokotehnoloških istraživanja u odgovarajućim područjima. Tu će se uvesti ugovorni sustav kojim bi se osigurao njihov povratak u domovinu.

• Poslijedoktorandi - Sadašnji sustav gotovo automatskog prelaska znanstvenih novaka nakon doktoriranja u docente ulazi u zasićenje i ne može još dugo potrajati. Osim toga, to ne vodi nužno do najkvalitetnijih kadrovskih rješenja. Kao dobar Fakultet male države, pred kojim je očekivani razvojni ciklus, FER će planski voditi brigu o svakom svojem poslijedoktorandu, kako bi mu se pomoglo u nastavku znanstvenog i stručnog djelovanja bez obzira ostaje li na Fakultetu ili ga napušta. U tome će se koristiti razni modaliteti. Radit će se na tome da poslijedoktorandi postanu bitni čimbenici istraživačkog rada na Fakultetu koji će pomagati i usmjeravati rad novih znanstvenih novaka. Kako bi se to postiglo, Fakultet će poticati i financijski potpomagati poslijedoktorande da prijavljuju projekte na razne natječaje. Nadalje, stvarat će se uvjeti da se poslijedoktorandi motiviraju na osnivanje "spin-off" tvrtki. U tome smislu nastojat će se što prije pokrenuti inicijativu za osnivanje "tehnološkog inkubatora", naravno u suradnji s drugim zainteresiranim partnerima sa sveučilišta, iz gospodarstva, iz lokalne zajednice i iz bankarskog sektora.

• Istraživački laboratoriji i centri izvrsnosti - Ustrojstvo fakultetskih zavoda zasnovano na laboratorijima predviđeno je Statutom FER-a. Važno je istaknuti ulogu laboratorija u strukturiranju istraživačke djelatnosti na Fakultetu, čime će se smanjiti preklapanja istraživanja među raznim istraživačkim grupama, a pojačati povezanost s temeljnim istraživanjima u polju matematike i fizike. Laboratoriji pojedinih zavoda poticat će se na međusobno povezivanje u centre izvrsnosti koji bi mogli izvoditi sveobuhvatnije istraživačke aktivnosti u okviru strateških istraživačkih programa FER-a. U takvome bi okruženju i doktorandi i poslijedoktorandi imali stimulativno, interdisciplinarno ozračje za visoka znanstvena postignuća.

• "Hrvatski institut tehničkih znanosti" - Centri izvrsnosti i "spin-off" tvrtke trebali bi dugoročno voditi prema stvaranju "Hrvatskog instituta tehničkih znanosti" koji bi se sastojao od mreže istraživačko-razvojnih centara s komplementarnim djelatnostima, po uzoru na Fraunhofer-Gesellschaft u Njemačkoj, INRIA instituta u Francuskoj ili Austrijskog instituta za tehnologiju. Naravno da takav institut FER ne može i ne treba sam osnovati, ali kao jedan od vodećih fakulteta može i treba biti glavnim pokretačem. U tome bi institutu mnogi naši poslijedoktorandi trebali nastaviti svoju karijeru, radeći na poslovima razvoja za hrvatske i inozemne tvrtke i participirajući u domaćim i međunarodnim projektima. Vremenom bi taj institut postao rasadište budućih nastavnika FER-a.

• Priznati hrvatski znanstvenici u inozemstvu - Priznati znanstvenici hrvatskoga podrijetla mogu značajno pridonijeti podizanju međunarodne istraživačke aktivnosti FER-a, posebno pomaganjem u uključivanju u međunarodne projekte. Poticat će se razni oblici suradnje s njima, od zajedničkih projekata (npr. putem programa UKF), statusa gostujućih profesora, naslovnih nastavnika, članova Savjeta Fakulteta do povratka i uposlenja na FER-u.

• Budući znanstveni novaci - FER treba voditi brigu da njegovi znanstveni novaci uvijek budu iz reda izvrsnih studenata. Kako bi se postigla što veća neovisnost o nepredvidivosti vanjskih izvora financiranja, predložit će se uvođenje Fakultetskog fonda iz kojega bi se mogao osigurati osobni dohodak u trajanju do jedne godine za barem 10 izvrsnih studenata u svakoj generaciji.

4. Stručna djelatnost

Djelatnici FER-a uvijek su intenzivno surađivali s hrvatskom privredom i za nju su izveli velik broj stručnih projekata. Tu aktivnost treba nastaviti i pojačati, ali ipak treba uvesti mjere da ugovoreni projekti budu u skladu sa željenom ulogom FER-a u okruženju.

Svakako valja podržavati izvođenje stručnih projekata kojima se podiže razina stručnih znanja u gospodarstvu (studije, ekspertize, idejna rješenja i sl.) jer se na taj način pomaže hrvatskim tvrtkama da zadrže korak s brzim napretkom tehnologije, da se transformiraju u učeće organizacije i da bolje iskorištavaju znanja koja naši završeni studenti donose sa sobom.

Međutim, treba izbjegavati tzv. standardne stručne projekte u kojima se FER natječe za neki posao u konkurenciji s hrvatskim tvrtkama kojima je to osnovna djelatnost jer je to neprihvatljiva nelojalna konkurencija.

Zagreb, 1. listopada 2010. godine.

Dekan

Prof. dr. sc. Nedjeljko Perić