korisnik: lozinka:
Naslovnica Pretraživanje English AAA
Broj posjeta:
59347
 
OPĆI PODACI

Opći podaci o doktorskom studiju na Sveučilištu u Zagrebu, Fakultetu elektrotehnike i računarstva

 

 

Pravilnik o doktorskim studijima na Sveucilistu u Zagrebu

Pravilnik o doktorskom studiju na FER-u

Pravilnik o dodjeli stipendije FER-a za studente doktorskog studija

Knjižica "Doktorski studij FER-a", rujan 2013.

Knjižica "Doktorski studij FER-a", lipanj 2014.

 

Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) nositelj je doktorskog studija iz područja tehničkih znanosti, znanstvenog polja elektrotehnike i znanstvenog polja računarstva. Središnja komponenta sveučilišnog doktorskog studija je znanstveno istraživanje i stvaranje.

Doktorski studij ustrojava se i izvodi u skladu s Pravilnikom o doktorskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu kojim su propisani minimalni uvjeti za ustroj i izvođenje doktorskih studija. Pravilnikom o doktorskom studiju na Sveučilištu u Zagrebu Fakultetu elektrotehnike i računarstva propisuju se posebni uvjeti za doktorski studij na FER-u.

 

Uvjeti upisa na studij i trajanje studija

Upis na studij provodi se putem javnog natječaja koji se raspisuje u pravilu dva puta godišnje. Kriteriji za upis obuhvaćaju uspjeh u dodiplomskom ili diplomskom studiju, pokazano zanimanje za znanstveno istraživanje, objavljene radove, te prijedlog o području istraživanja. Razgovor s pristupnikom obvezatan je sastavni dio upisnog postupka.

Na doktorski studij može se upisati pristupnik koji je završio dodiplomski ili diplomski studij u polju elektrotehnike ili računarstva sa srednjom ocjenom svih položenih ispita na dodiplomskom ili diplomskom studiju od 3,5 i više. Na doktorski studij može se upisati magistar znanosti iz polja elektrotehnike ili računarstva.

Za pristupnika koji je završio dodiplomski ili diplomski studij matematike, fizike, informatike ili drugi srodni studij sa srednjom ocjenom svih položenih ispita na dodiplomskom ili diplomskom studiju 3,5 i više, utvrđuje se prikladnost za prijam na doktorski studij i diferencijski ispiti. Na doktorski studij može se upisati magistar znanosti iz polja matematike, fizike ili drugog srodnog polja, uz utvrđivanje prikladnosti za prijam na doktorski studij i diferencijske ispite.

Iznimno se može odobriti upis pristupniku koji je završio dodiplomski ili diplomski studij sa srednjom ocjenom svih položenih ispita na dodiplomskom ili diplomskom studiju manjom od 3,5 na temelju rezultata znanstvenoistraživačkog rada nakon završetka dodiplomskog ili diplomskog studija.

Doktorski studij u punome radnome vremenu u pravilu traje tri godine, a iz opravdanih razloga može se produžiti do pet godina. Studij s dijelom radnog vremena traje najviše pet godina, a iz opravdanih razloga, može se produžiti do sedam godina. Po isteku osam godina od upisa, student doktorskog studija (u daljem tekstu: doktorand) gubi pravo obrane doktorskog rada.

Troškovi doktorskog studija podmiruju se prije upisa u svaki od šest semestara, i to u jednakim udjelima od ukupnog troška, ili odjednom, prije upisa na studij. Ako doktorand prekine studij, ostatak troškova plaća prema cijeni određenoj za generaciju doktoranada s kojom nastavlja studij. Troškove tiskanja diplome podmiruje doktorand.

 

Tijek studija

Pri upisu na studij doktorandu se dodjeljuje mentor (ili studijski savjetnik, ukoliko mentora nije moguće u trenutku upisa odrediti) koji mu pomaže tijekom studija, prati njegov rad i postignuća te zajedno s njim razrađuje plan obveza koje, uz istraživanje, obuhvaćaju upis i polaganje predmeta, istraživački seminar te seminare i radionice za stjecanje generičkih vještina.

Doktorand upisuje 5 (pet) predmeta doktorskog studija, u pravilu u prvom i drugom semestru studija, istraživački seminar u svih šest semestara studija te najmanje jedan seminar ili radionicu za stjecanje generičkih vještina tijekom doktorskog studija.

U cilju razvoja istraživanja i kreativnog mišljenja u istraživačkom okružju, poticanja kritičkog mišljenja te usvajanja znanstvene metodologije, uspostavljaju se i održavaju sljedeći istraživački seminari doktorskog studija:

  • Istraživački seminar iz automatike,
  • Istraživački seminar iz elektroenergetike,
  • Istraživački seminar iz elektroničkog i računalnog inženjerstva,
  • Istraživački seminar iz elektronike,
  • Istraživački seminar iz elektrotehničkih sustava i tehnologije,
  • Istraživački seminar iz obradbe informacije,
  • Istraživački seminar iz programskog inženjerstva i informacijskih sustava,
  • Istraživački seminar iz računalnog inženjerstva,
  • Istraživački seminar iz računarske znanosti,
  • Istraživački seminar iz radiokomunikacija,
  • Istraživački seminar iz telekomunikacija i informatike.

Istraživački seminari obuhvaćaju sljedeće aktivnosti:

  • prikaz i rasprava istraživačkih postignuća (novoobjavljeni radovi, vlastiti i tuđi),
  • najava i prethodno izlaganje radova za konferencije („generalna proba“),
  • kvalifikacijski ispit,
  • javni razgovor o temi i izvornom znanstvenom doprinosu doktorskog rada,
  • gostujuća predavanja,
  • mini-ciklusi predavanja (usko znanje potrebno doktorandima, odabrana tema zanimljiva za tekuća i buduća istraživanja, novo područje istraživanja) i
  • druge aktivnosti koje pobuđuju zanimanje.

Doktorand aktivno sudjeluje u istraživačkom seminaru u svojem području istraživanja i obvezan je tijekom svake akademske godine održati najmanje jednu prezentaciju unutar istraživačkog seminara, te biti prisutan na svima ostalima.

Seminari i radionice namijenjene stjecanju generičkih, istraživačkih, akademskih i poslovnih vještina održavaju se na Fakultetu i Sveučilištu, a doktorandu se može odobriti pohađanje takovih seminara i radionica na drugim institucijama u zemlji i inozemstvu.

Doktorand i mentor podnose godišnja izvješća o tijeku studija i ostvarenim postignućima na odgovarajućim obrascima (DR.SC.-04 i DR.SC.-05).

Doktorand ima pravo jedanput promijeniti temu ili mentora, uz pisani zahtjev i uz očitovanje dosadašnjeg mentora na odgovarajućem obrascu (DR.SC.-06). U slučaju da kvaliteta rada doktoranda nije zadovoljavajuća, doktorand može izgubiti pravo na nastavak studija.

 

Kvalifikacijski doktorski ispit

Kvalifikacijski doktorski ispit polaže se tijekom prve godine studija. Položeni kvalifikacijski doktorski ispit uvjet je za pokretanje postupka prijave teme doktorskog rada.

Doktorand prijavi za kvalifikacijski doktorski ispit prilaže rad u kojem prikazuje trenutno stanje razvoja područja svoga znanstvenog usmjerenja odnosno područja istraživanja budućeg doktorskog rada.

Fakultetsko vijeće imenuje povjerenstvo za kvalifikacijski doktorski ispit koje se sastoji od tri ili pet članova, pri čemu najmanje jedan član nije nastavnik na doktorskom studiju na FER-u niti zaposlenik FER-a. Mentor ne može biti imenovan za predsjednika povjerenstva.

Kvalifikacijski doktorski ispit je javan i polaže se usmeno. Na kvalifikacijskom doktorskom ispitu doktorand obrazlaže rad, a povjerenstvo provjerava njegovu sposobnost za rješavanje problema iz područja istraživanja doktorske disertacije provjerom temeljnih i specijalističkih znanja, te ocjenjuje doktorandovu sposobnost za izradu doktorske disertacije. Kvalifikacijski doktorski ispit može se polagati najviše dva puta.

 

Prijava, ocjena i odobravanje teme doktorskog istraživanja

Tijekom prve godine doktorskog studija doktorand predlaže temu i mentora doktorskog istraživanja. Postupak prijave teme doktorskog rada doktorand obavlja na odgovarajućem obrascu (DR.SC.-01).

Fakultetsko vijeće imenuje povjerenstvo za ocjenu teme i imenovanje mentora koje se sastoji od tri ili pet članova, pri čemu najmanje jedan član nije nastavnik na doktorskom studiju na FER-u niti zaposlenik FER-a. Mentor ne može biti imenovan za predsjednika povjerenstva.

Povjerenstvo za ocjenu teme i imenovanje mentora organizira javni razgovor o očekivanom izvornom znanstvenom doprinosu doktorskog rada i predlaže ocjenu izvornog znanstvenog doprinosa te imenuje mentora. Ocjena teme i imenovanje mentora sastavlja na odgovarajućem obrascu (DR.SC.-02).

Fakultetsko vijeće mora se očitovati o prijedlogu povjerenstva za ocjenu teme i imenovanje mentora najkasnije do upisa doktoranda u četvrti semestar. Ocjena teme i imenovanje mentora prihvaćeno na Fakultetskom vijeću upućuje se na odgovarajućem obrascu (DR.SC-03) Vijeću tehničkog područja koje predlaže temu i mentora na usvajanje Senatu Sveučilišta u Zagrebu.

 

Ocjena doktorskog rada

Doktorand je obvezan prije predaje doktorskog rada na ocjenu, imati objavljen ili prihvaćen za objavljivanje najmanje jedan međunarodno recenzirani rad u časopisu indeksiranom u CC, SCI ili SCI expanded, tematski vezan za doktorsko istraživanje, u kojem je prvi autor. Uz to, doktorand je obvezan prezentirati i objaviti najmanje jedan rad u zborniku radova međunarodne konferencije.

Doktorski rad, s pisanom suglasnošću i mišljenjem mentora o provedenom istraživanju i postignutom izvornom znanstvenom doprinosu, doktorand predaje u urudžbeni zapisnik Fakulteta u ispisu i elektroničkom obliku. Ako mentor ne želi dati suglasnost, mora u roku 15 dana u pisanom obliku obrazložiti svoje razloge. U oba slučaja mentorovo obrazloženje dostavlja se članovima povjerenstva za ocjenu doktorskog rada koji ga uzimaju u obzir prilikom ocjenjivanja.

Fakultetsko vijeće, na prijedlog Odbora imenuje povjerenstvo za ocjenu doktorskog rada. Povjerenstvo ima tri ili pet ocjenjivača, od kojih najmanje jedan član nije nastavnik na doktorskom studiju na FER-u niti zaposlenik FER-a, a po mogućnosti je zaposlenik drugog hrvatskog ili inozemnog sveučilišta ili srodne ustanove. Mentor ne može biti član povjerenstva za ocjenu doktorskog rada, osim u iznimnim slučajevima u kojima to Senat usvoji na prijedlog Vijeća tehničkog područja.

Doktorand može pristupiti obrani doktorskog rada, nakon što Fakultetsko vijeće prihvati pozitivnu ocjenu povjerenstva za ocjenu doktorskog rada, najkasnije u roku dva mjeseca.

Fakultetsko vijeće, na prijedlog Odbora imenuje povjerenstvo za obranu doktorskog rada. Povjerenstvo za obranu doktorskog rada ima tri ili pet ocjenjivača, od kojih najmanje jedan član nije nastavnik na doktorskom studiju na FER-u niti zaposlenik FER-a, a po mogućnosti je zaposlenik drugog hrvatskog ili inozemnog sveučilišta ili srodne ustanove. Povjerenstvo za obranu doktorskog rada može biti u jednakom sastavu kao povjerenstvo za ocjenu doktorskog rada. Mentor sudjeluje u postupku obrane doktorskog rada, ali ne sudjeluje u donošenju ocjene osim u iznimnim slučajevima, u kojima to Senat usvoji na prijedlog Vijeća tehničkog područja.

Obrana doktorskog rada je javna.
 


OPIS POLJA POSLIJEDIPLOMSKOG DOKTORSKOG STUDIJA

Opis polja poslijediplomskog doktorskog studija

Poslijediplomski doktorski studiji iz polja elektrotehnike i računarstva svrstavaju se u studije iz grupacije tehničkih znanosti. Ovi studiji obrazuju mlade znanstvenike za važna područja koja se vrlo brzo razvijaju i imaju odlučujuću ulogu u tehnološkom i svekolikom razvoju. Treba naglasiti da se danas napredak u tehnici ne postiže samo vještim domišljanjem novih rješenja, nego je rezultat ozbiljnih istraživanja i razvoja.

Elektrotehnika i elektrotehničke znanosti imaju korijene u matematici i prirodnim znanostima, poglavito fizici. Elektrotehnika čini most između matematike i prirodnih znanosti s jedne, i praktičnih ostvarenja s druge strane.

Računarstvo i računarske znanosti obuhvaćaju teoriju, metode analize i sinteze, projektiranje i konstrukciju, primjenu i djelovanje računalnih sustava.

Poslijediplomski doktorski studij Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER-a) Sveučilišta u Zagrebu ustrojava se i izvodi iz sljedećih znanstvenih polja:

  • Elektrotehnika,
  • Računarstvo.

U okviru poslijediplomskog doktorskog studija studenti se uvode u znanstvenoistraživački rad i razvijaju kao znanstvenoistraživački djelatnici.


TRAŽILICA