korisnik: lozinka:
Naslovnica Pretraživanje English AAA
Broj posjeta:
23610
 

Trajanje studija

Jedna akademska godina (dva semestra) u ukupnom opterećenju 60 ECTS bodova, uz moguću izradu, ocjenu i obranu završnog specijalističkog rada u trećem semestru, s obzirom da se očekuje da će većina polaznika biti izvanredni studenti.

Uvjeti upisa

Na poslijediplomski specijalistički studij može se upisati kandidat sa završenim sveučilišnim diplomskim studijem iz računarstva, informatike ili srodnih informacijskih ili tehničkih grana koji je tijekom sveučilišnog studija stekao najmanje 300 ECTS-bodova ili kandidat sa završenim drugim sveučilišnim četverogodišnjim diplomskim studijem, uz radno iskustvo na području informacijske sigurnosti.

Kompetencije koje polaznik stječe završetkom studija

Studenti će po završetku ovog studija biti sposobni:

  • procjenjivati rizike informacijske sigurnosti;
  • razumjeti tehničke, organizacijske i ljudske faktore koji su povezani s rizicima informacijske sigurnosti;
  • vrednovati informatičke alate za zaštitu od prijetnji koje ugrožavaju organizaciju;
  • procjenjivati utjecaj sigurnosnih politika, zakonskog okvira, zahtjeva na usklađenost te razvoja tržišta na složene sustave i ciljeve organizacije;
  • nadgledati i koordinirati životnim ciklusom informacijske sigurnosti koji uključuje planiranje, nabavu, razvoj i vrednovanje sigurnosne infrastrukture;
  • za prihvaćanje cjeloživotnog učenja i profesionalnog napretka u području informacijske sigurnosti;
  • za razumijevanje, analizu i primjenu tehnoloških rješenja u izgradnji sigurnosne arhitekture.

Ovaj specijalistički studij će opremiti studente analitičkim metodama, tehničkim vještinama te upravljačkom praksom kako bi postali vodećim stručnjacima u području informacijske sigurnosti u gospodarstvu te državnoj i javnoj upravi. Stečena znanja i vještine usporediva su s međunarodno priznatim standardima u području obrazovanja, istraživanja, projektiranja i najbolje prakse u području informacijske sigurnosti.

Akademski naziv koji se stječe završetkom studija

Završetkom studija stječe se akademski naziv sveučilišni specijalist informacijske sigurnosti (univ. spec. secur. inf.)

Struktura studija

Predmet Sati nastave ECTS
OBAVEZNI PREDMETI
Osnove informacijske sigurnosti 30 6
Sigurnost računalnih mreža 30 6
Upravljanje sigurnosnim rizicima 30 6
IZBORNI PREDMETI
Biometrijski postupci autentifikacije 30 6
Primijenjenja kriptografija 30 6
Računalna forenzika 30 6
Sigurnosna arhitektura i tehnologije 30 6
Sigurnost bežičnih mreža 30 6
Sigurnost elektroničkog poslovanja 30 6
Sigurnost programske podrške i baza podataka 30 6
Ekonomski aspekti informacijske sigurnosti 30 6
Pravni aspekti informacijske sigurnosti 30 6
Specijalistički rad   24

Fakultet ima stalni Odbor za znanstvene i stručne poslijediplomske studije koji prati i unaprjeđuje nastavu na preddiplomskom studiju te tumači Statut i Opći akt iz tog područja te Odbor za specijalistički studij koji se imenuje istodobno s Odlukom o izvođenju specijalističkog studija koji prati Studij i obranu specijalističkog rada. Odbor za specijalistički studij čine predsjednik, dopredsjednik i član. Predsjednik mora biti nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju redovitog ili izvanrednog profesora.

Za svaku generaciju polaznika imenovat će se voditelj iz redova nastavnika predlagača studija.

Student pri upisu specijalističkog studija odabire mentora i s njime dogovara okvirno područje rada i predmete koje će upisati. Specijalistički studij je strukturiran u dva dijela: nastava i specijalistički rad. Nastava se odvija u prvom i drugom semestru. Specijalistički rad započinje u drugom semestru, a može se nastaviti i završiti u trećem. Uvjeti upisa studenta u drugi semestar su položeni predmeti s najmanje 12 ECTS bodova. Studenti su dužni ukupno položiti tri obvezatna kolegija i tri izborna kolegija, te napisati i obraniti specijalistički rad.

Predmeti koje polaznik može izabrati s drugih poslijediplomskih (specijalističkih i doktorskih) studija

Student predmete izabire prvenstveno iz popisa obveznih i izbornih predmete studijskog programa. Na prijedlog polaznika i uz suglasnost mentora, omogućit će se pohađanje nastave pojedinog predmeta iz drugih poslijediplomskih studija, ako to specijalizacija pojedinog polaznika zahtijeva.

Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova - pripisivanje bodovne vrijednosti kolegijima koje studenti mogu izabrati s drugih studija na Sveučilištu ili drugim visokim učilištima

Za položeni predmet odobren studentu za upis iz drugih poslijediplomskih studija, pripisuje se bodovna vrijednost određena ECTS bodovima predmeta u tom studiju. Studentima koji su pohađali druge poslijediplomske (specijalističke i doktorske) studije može se na njihov zahtjev priznati položeni ekvivalentni kolegij i pripisati bodovna vrijednost, na temelju dokumentiranog sadržaja položenog kolegija.

Izvedba studija na stranom jeziku

Cijeli se studij s izuzetkom dva izborna predmeta može izvoditi i na engleskom jeziku.

Uvjeti pod kojima studenti koji su prekinuli studij ili su izgubili pravo studiranja mogu nastaviti studij

Rok za redovni završetak studija su tri akademske godine, računajući od nadnevka početka studija. Studenti koji su prekinuli studij ili izgubili pravo studiranja mogu nastaviti studij temeljem molbe s obrazloženjem razloga za prekid studija, odnosno zahtjeva za nastavak studija, te prijedlogom područja specijalističkog rada. Nastavak studija provodi se prema studijskom programu na snazi u tekućoj akademskoj godini. Odobrenjem nastavka studija određuju se nastavne obveze i obveze podmirenja troškova studija, sukladno naknadama za tekuću akademsku godinu.

Uvjeti pod kojima polaznik stječe pravo na potvrdu (certifikat) o apsolviranom dijelu studijskog programa, kao dijelu cjeloživotnog obrazovanja

Polaznik stječe pravo na potvrdu (certifikat) za položeni predmet specijalističkog studija ako mu je ista potrebna za priznavanje apsolviranog dijela studijskog programa na drugom poslijediplomskom studiju.

Način završetka studija

Polaganjem ispita polaznik stječe pravo na potvrdu (certifikat) o apsolviranom dijelu studijskog programa. Poslijediplomski specijalistički studij završava izradom specijalističkog rada i njegovom uspješnom javnom obranom te stjecanjem barem 60 ECTS bodova predviđenih studijskim programom.

Student ima pravo prijaviti se za dobivanje teme specijalističkog rada nakon što je prikupio barem 20 ECTS bodova predviđenih za studijski program. Specijalistički rad predaje se i brani u rokovima koje propisuje Fakultetsko vijeće Odlukom o izvođenju specijalističkog studija. Preduvjet za pristupanje obrani rada je prikupljenih 36 ECTS bodova temeljem položenih ispita i od Povjerenstva za obranu specijalističkog rada pozitivno ocijenjen pismeni dio specijalističkog rada.

Mentor može specijalistički rad zadati i dvojici studenata vodeći pritom računa o broju ECTS bodova po studentu. Obrana specijalističkog rada u takvom je slučaju istodobna.

Odbor za specijalistički studij svakom prijavljenom kandidatu potvrđuje mentora koji zadaje temu specijalističkog rada vodeći računa o izraženoj želji kandidata.

Naslov i temu rada s kratkim opisom očekivanih rezultata zadaje mentor, a supotpisuju predsjednik ili dopredsjednik Odbora za specijalistički studij. Tema specijalističkog rada zadaje se, a izrađeni rad student predaje, u propisanim rokovima.

Specijalističkim radom student treba dokazati sposobnost inženjerskog rada pri rješavanju problema visoke stručne složenosti.

O tijeku izrade specijalističkog rada student mora redovito izvješćivati mentora ili suradnika kojega odredi mentor.

Specijalistički rad na Fakultetu piše se i brani na hrvatskom jeziku. Odbor za znanstvene i stručne poslijediplomske studije može, temeljem zahtjeva kandidata i uz suglasnost mentora, odobriti da se specijalistički rad može pisati i braniti na nekom od svjetskih jezika.

Nakon predaje specijalističkog rada Odbor za specijalistički studij određuje svakom studentu Povjerenstvo za obranu specijalističkog rada. Povjerenstvo za obranu ima tri člana. Povjerenstvom u pravilu predsjedava mentor.

Obrana završnog rada je javna.

Studentu čiji je specijalistički rad ocijenjen negativnom ocjenom ne odobrava se obrana.

Obrana specijalističkog rada sastoji se od usmenog prikaza rezultata rada i provjere znanja iz polja rada. Pod provjeravanjem znanja smatraju se odgovori na pitanja u vezi sa specijalističkim radom koja kandidatu postavljaju članovi Povjerenstva. Nakon obrane specijalističkog rada Povjerenstvo objavljuje uspjeh kandidata. Rezultat obrane može biti:

  1. obranio jednoglasnom odlukom Povjerenstva,
  2. obranio većinom glasova Povjerenstva,
  3. nije obranio.

Specijalistički rad brani se samo jednom.

Maksimalna duljina razdoblja od početka do završetka studiranja

Maksimalna duljina razdoblja od početka do završetka studija je tri akademske godine. Dekan može, na zamolbu studenta i prijedlog Odbora, odobriti produljenje ili prekid studija. Nakon prekida studija student može nastaviti studij prema pravilima koja vrijede za generaciju s kojom nastavlja studij.

 


TRAŽILICA