korisnik: lozinka:
Naslovnica Pretraživanje English AAA
Broj posjeta:
14770
 
POSLIJEDIPLOMSKI SPECIJALISTIČKI STUDIJ "ŽELJEZNIČKI ELEKTROTEHNIČKI SUSTAVI"

Specijalistički studij "Željeznički elektrotehnički sustavi"

Nositelj i izvođač studija: Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva

Trajanje studija

Jedna akademska godina (dva semestra) u ukupnom opterećenju 60 ECTS bodova, uz moguću izradu, ocjenu i obranu završnog specijalističkog rada u trećem semestru.

Uvjeti upisa

Završen sveučilišni dodiplomski ili diplomski studij iz elektrotehnike, računarstva, prometnih znanosti, građevine i strojarstva.

Upis se u pravilu obavlja jednom godišnje temeljem javnog natječaja.

Kompetencije koje polaznik stječe završetkom studija

Poznavanje najnovijih dostignuća iz područja vezanih uz problematiku željezničkih elektrotehničkih sustava i njihova primjena u razvoju, projektiranju, proizvodnji i eksploataciji električnih željeznica.

Studenti će usvojiti znanja i vještine o električnim tračničkim vozilima i podsustavima u lokomotivama i elektromotornim vlakovima, o željezničkom energetskom sustavu, te o željezničkim sigurnosno-signalnim i komunikacijskim sustavima.

Akademski naziv koji se stječe završetkom studija

Završetkom studija stječe se akademski naziv sveučilišni specijalist željezničkih elektrotehničkih sustava (univ. spec. elvifer.).

Struktura studija

Program obuhvaća obvezne predmete, izborne predmete i završni specijalistički rad, s ukupnim opterećenjem od 60 ECTS bodova.

U prvom semestru održava se nastava obveznih predmeta, s opterećenjem od 18 ECTS bodova. U drugom semestru održava se nastava izbornih predmeta, pri čemu polaznik odabire predmete s opterećenjem od najmanje 18 ECTS bodova. 

Završni specijalistički rad s opterećenjem od 24 ECTS boda.

Nastava obveznih i izbornih predmeta obuhvaća predavanja nastavnika studija i gostujućih predavača iz zemlje i inozemstva, te seminare i radionice za raspravu i razradu studijskih slučaja. Nastava se održava u tjednim ciklusima, 4 ili 5 dana u tjednu.

Specijalistički studij Željeznički elektrotehnički sustavi sastoji se od tri modula:

  1. Elektrovučni podsustav

  2. Elektroenergetski infrastrukturni podsustav

  3. Sigurnosno-signalni i komunikacijski podsustav

Za sve polaznike obavezna su tri predmeta:

  • Električna tračnička vozila

  • Željeznički elektroenergetski infrastrukturni podsustav

  • Željeznički sigurnosno-signalni i komunikacijski sustav

Izborni predmeti modula Elektrovučni podsustav su:

  • Elektromehanički podsustavi tračničkih vozila

  • Modeliranje i upravljanje vučnim vozilima

Izborni predmeti modula Elektroenergetski infrastrukturni podsustav su:

  • Elektroenergetski proračun stabilnih postrojenja za napajanje električne vuče

  • Utjecaj stabilnih postrojenja za napajanje električne vuče na okoliš

Izborni predmeti modula Sigurnosno-signalni i komunikacijski podsustav su:

  • Željeznički informacijsko komunikacijski sustavi

  • Upravljanje prometom signalno-sigurnosnim sustavom

Predmet

ECTS

OBAVEZNI PREDMETI

Električna tračnička vozila

6

Željeznički elektroenergetski infrastrukturni podsustav

6

Željeznički sigurnosno-signalni i komunikacijski sustav

6

IZBORNI PREDMETI (polaznik odabire 18 ECTS)

Elektromehanički podsustavi tračničkih vozila

6

Modeliranje i upravljanje vučnim vozilima

6

Elektroenergetski proračun stabilnih postrojenja za napajanje električne vuče

6

Utjecaj stabilnih postrojenja za napajanje električne vuče na okoliš

6

Željeznički informacijsko komunikacijski sustavi

6

Upravljanje prometom signalno-sigurnosnim sustavom

6

Specijalistički rad

24

 

Fakultet ima stalni Odbor za cjeloživotno obrazovanje i e-učenje koji prati provedbu specijalističkih studija te Stručno vijeće studija „Željeznički elektrotehnički sustavi“. Stručno vijeće čine predsjednik, dopredsjednik i član, pri čemu je predsjednik nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju redovitog ili izvanrednog profesora.

Ritam studiranja i obveze polaznika

Student pri upisu specijalističkog studija odabire mentora i s njime dogovara okvirno područje rada i predmete koje će upisati.

U prvom semestru student polazi nastavu obveznih predmeta i u suradnji s mentorom razrađuje i predlaže temu specijalističkog rada.

Specijalistički rad započinje u drugom semestru, a može se nastaviti i završiti u trećem.

Uvjeti upisa studenta u drugi semestar su odslušani svi i položeni predmeti s najmanje 12 ECTS bodova.

Studenti su dužni položiti sve obavezne predmete i izborne predmete ukupnog opterećenja 18 ECTS, te napisati i obraniti specijalistički rad.

Predmeti koje polaznik može izabrati s drugih poslijediplomskih (specijalističkih i doktorskih) studija

Student predmete izabire prvenstveno iz popisa obaveznih i izbornih predmeta studijskog programa ovog Studija.

Na prijedlog polaznika i uz suglasnost mentora, omogućit će se pohađanje nastave pojedinog predmeta iz drugih poslijediplomskih studija, ako to specijalizacija pojedinog polaznika zahtijeva.

Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova

Za položeni predmet odobren studentu za upis iz drugog poslijediplomskog studija, pripisuje se bodovna vrijednost određena ECTS bodovima predmeta u tom studiju.

Studentima koji su pohađali druge poslijediplomske (specijalističke i doktorske) studije može se na njihov zahtjev priznati položeni ekvivalentni kolegij i pripisati bodovna vrijednost, na temelju dokumentiranog sadržaja položenog kolegija.

Izvedba studija na stranom jeziku

Svi obvezni i izborni predmeti mogu se izvoditi na engleskom jeziku.

Dijelovi nastave obveznih i izbornih predmeta u kojima sudjeluju gostujući predavači iz inozemstva izvodit će se na engleskom jeziku.

Uvjeti pod kojima studenti koji su prekinuli studij ili su izgubili pravo studiranja mogu nastaviti studij

Rok za redovni završetak studija su tri akademske godine, računajući od nadnevka početka studija.

Studenti koji su prekinuli studij ili izgubili pravo studiranja mogu nastaviti studij temeljem zamolbe s obrazloženjem razloga za prekid studija, odnosno zahtjeva za nastavak studija, te prijedlogom područja specijalističkog rada.

Nastavak studija provodi se prema studijskom programu na snazi u tekućoj akademskoj godini. Odobrenjem nastavka studija određuju se nastavne obveze i obveze podmirenja troškova studija, sukladno naknadama za tekuću akademsku godinu.

Uvjeti pod kojima polaznik stječe pravo na potvrdu (certifikat) o apsolviranom dijelu studijskog programa

Polaganjem ispita polaznik stječe pravo na potvrdu (certifikat) o apsolviranom dijelu studijskog programa.

Način završetka studija

Poslijediplomski specijalistički studij završava izradom specijalističkog rada i njegovom uspješnom javnom obranom te stjecanjem barem 60 ECTS bodova predviđenih studijskim programom.

Student ima pravo prijaviti se za dobivanje teme specijalističkog rada nakon što je prikupio barem 20 ECTS bodova predviđenih za studijski program. Specijalistički rad predaje se i brani u rokovima koje propisuje Fakultetsko vijeće Odlukom o izvođenju specijalističkog studija. Preduvjet za pristupanje obrani rada je prikupljenih 36 ECTS bodova temeljem položenih ispita i od Povjerenstva za obranu specijalističkog rada pozitivno ocijenjen pismeni dio specijalističkog rada.

Mentor može specijalistički rad zadati tako da ga radi dvoje studenata vodeći pritom računa o broju ECTS bodova po studentu. Obrana specijalističkog rada u takvom je slučaju istodobna.

Odbor za cjeloživotno obrazovanje i e-učenje svakom prijavljenom kandidatu potvrđuje mentora koji zadaje temu specijalističkog rada vodeći računa o izraženoj želji kandidata.

Naslov i temu rada s kratkim opisom očekivanih rezultata zadaje mentor, a supotpisuju predsjednik ili dopredsjednik Odbora. Tema specijalističkog rada zadaje se, a izrađeni rad student predaje, u propisanim rokovima.

Specijalističkim radom student treba dokazati sposobnost inženjerskog rada pri rješavanju problema visoke stručne složenosti.

O tijeku izrade specijalističkog rada student mora redovito izvješćivati mentora ili suradnika kojega odredi mentor.

Specijalistički rad na Fakultetu piše se i brani na hrvatskom jeziku. Odbor za cjeloživotno obrazovanje i e-učenje može, temeljem zahtjeva kandidata i uz suglasnost mentora, odobriti da se specijalistički rad može pisati i braniti na nekom od svjetskih jezika.

Nakon predaje specijalističkog rada Odbor određuje svakom studentu Povjerenstvo za obranu specijalističkog rada. Povjerenstvo za obranu ima tri člana. Povjerenstvom ne može predsjedati mentor kandidata.

Studentu čiji je specijalistički rad ocijenjen negativnom ocjenom ne odobrava se obrana.

Obrana specijalističkog rada sastoji se od usmenog prikaza rezultata rada i provjere znanja iz polja rada. Provjera znanja provodi se odgovaranjem na pitanja u vezi sa specijalističkim radom koja kandidatu postavljaju članovi Povjerenstva. Obrana specijalističkog rada je javna.

Nakon obrane specijalističkog rada Povjerenstvo objavljuje uspjeh kandidata. Rezultat obrane može biti jedan od navedenih:

  • obranio,

  • nije obranio.

Specijalistički rad brani se samo jednom.

Maksimalno razdoblje studiranja

Maksimalna duljina razdoblja od početka do završetka studija je tri akademske godine. Dekan može, na zamolbu studenta i prijedlog Odbora, odobriti produljenje ili prekid studija. Nakon prekida studija student može nastaviti studij prema pravilima koja vrijede za generaciju s kojom nastavlja studij.

Praćenje kvalitete i uspješnosti izvedbe studijskog programa

Praćenje kvalitete i uspješnosti izvedbe provest će se sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu. Uz samovrednovanje nastave i anketiranje polaznika tijekom studija, pribavljat će mišljenja ustanova koje zapošljavaju polaznike te polaznika po završetku studija, o iskustvima primjene stečenog znanja i vještina na radnom mjestu.


TRAŽILICA